Rodno zasnovano nasilje

Direktorica TPO fondacije v. prof. dr. Zilka Spahić Šiljak je naglasila važnost uspostave mehanizama za prevenciju rodno zasnovanog nasilja i promociju rodne ravnopravnosti na univerzitetima, a što bi trebalo rezultirati promjenom opće i organizacijske kulture u akademskoj zajednici. „Ovo je prvi korak koji smo učinili uz podršku Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva, a sada slijedi veliki broj aktivnosti koje ćemo provoditi u saradnji s partnerskim univerzitetima.”

Rodno zasnovano nasilje je nasilje koje je usmjereno protiv osobe zbog roda, rodnog identiteta ili rodnog izražavanja te osobe ili koje nesrazmjerno pogađa osobe određenog spola. To može rezultirati fizičkom, seksualnom, emocionalnom ili psihološkom štetom za žrtvu ili joj nanijeti ekonomski gubitak.

Rodno zasnovano nasilje uključuje i uznemiravanje na temelju spola i seksualno nasilje.

U Deklaraciji UN-a o eliminaciji nasilja prema ženama (1993) definira se kao „bilo koje djelo rodno zasnovanog nasilja koje rezultira ili je vjerovatno da će rezultirati fizičkom, seksualnom ili psihološkom povredom ili patnjom žena, uključujući i prijetnje takvim djelima, prisilu ili proizvoljno lišavanje slobode, bez obzira da li se dešava u javnom ili privatnom životu.“

Rodno zasnovano nasilje (svaki oblik fizičkog, seksualnog, psihičkog, ekonomskog i socijalnog nasilja koje se vrši prema licu ili grupama lica zbog pripadnosti određenom polu ili rodu, kao i pretnje takvim delima, bez obzira na to da li se dešavaju u javnom ili privatnom životu na individualnom ili institucionalnom nivou, kao i svaki oblik nasilja koji u većoj meri pogađa lica koja pripadaju određenom polu, i što nesrazmjeno više pogađa jedan spol.

Svjetska zdravstvena organizacija u svom Izvještaju o nasilju i zdravlju u svijetu 2002. godine navodi kako je seksualno nasilje “bilo koji seksualni čin, pokušaj ostvarivanja seksualnog čina, neželjeni seksualni komentar ili prijedlog koji je usmjeren protiv osobe i njezine seksualnosti, a koji može počiniti druga osoba bez obzira na odnos sa žrtvom ili stanje u kojem se nalaze. Karakterizira ga upotreba sile, prijetnje ili ucjene za ugrožavanje dobrobiti i/ili života same žrtve ili njoj bliskih osoba.”

Rodno zasnovano uznemiravanje

Rodno zasnovano uznemiravanje je neželjeno i neprimjereno ponašanje u vezi sa pripisanim rodom osobe, kojim se omalovažava, ponižava ili vrijeđa osoba u njenom svojstvu kao muškarca ili žene. Podrazumijeva neželjeno verbalno, neverbalno i/ili fizičko ponašanje vezano uz pripadnost osobe određenom rodu. Prema tome, predstavlja vrstu uznemiravanja koje se vrši zbog rodnih uloga žena i muškaraca u društvu, odnosno rodnih uloga za koje se smatra da žene i muškarci trebaju da vrše. Rodno zasnovano uznemiravanje može se dogoditi ako su osobe maltretirane za ponašanje koje se percipira kao stereotipno karakteristično za njihov rod, ili zbog toga što ponašanje nije u skladu sa stereotipnim predodžbama o muškosti (rodnim ulogama i karakteristikama muškaraca) i ženstvenosti (rodnim ulogama i karakteristikama žena).

Rodno zasnovano uznemiravanje može uključivati ponašanje koje namjerava nametnuti i/ili pojačati tradicionalne heteroseksualne rodne norme, npr. dominantni muškarci – podređene žene. Za razliku od seksualnog uznemiravanja, rodno zasnovano uznemiravanje nije generalno motivirano seksualnim interesom ili namjerom. Češće se zasniva na neprijateljstvu, te predstavlja pokušaj da se kreira okruženje u okviru kojeg se osoba na koju je uznemiravanje usmjereno osjeća nepoželjnom. U nekim slučajevima, rodno zasnovano uznemiravanje može imati isti oblik kao i uznemiravanje na osnovu seksualne orijentacije, ili tzv. homofobno maltretiranje.

Primjeri rodno zasnovanog uznemiravanja, između ostalog, su:

• upućivanje neprimjerenih komentara o nečijim fizičkim osobinama ili ponašanju na osnovu roda (npr. izjava da je ženi mjesto u kući ili da nije podobna za određeni posao),
• upućivanje komentara ili nekorektan odnos prema osobama koje se ne ponašaju u skladu sa stereotipnim rodnim ulogama,
• grub i vulgaran humor ili jezik u odnosu na rod/spol,
• verbalno zlostavljanje nekoga, prijetnje ili podrugivanje nekome na osnovu roda/spola,
• omalovažavanje zaposlenika/ica i studenata/ica po osnovu spola/roda kojim se stvara neprijateljska atmosfera.

Seksualno nasilje

Najčešći oblici seksualnog nasilja su:

1. seksualno uznemiravanje i/ili napastovanje je jedan od najčešćih oblika seksualnog nasilja koji obuhvaća neželjena seksualna ponašanja koja nužno ne uključuju fizički dodir te time osobu dovode u neugodan i ponižavajući položaj i izazivaju osjećaj srama. U većini slučajeva se radi o ponovljenim ponašanjima koja se javljaju kroz duže vremensko razdoblje i za koje žrtva ne može naći sistemsko rješenje. Najčešći oblici su neželjene seksualne primjedbe i verbalni prijedlozi, neprikladna pažnja, fizički dodiri, seksističke, uvredljive i diskriminirajuće primjedbe i šale, širenje seksualnih glasina o osobi i drugo.
2. Seksualno zlostavljanje i/ili prisilne spolne radnje obuhvaćaju mnoge oblike seksualnog nasilja koji su teži od seksualnog uznemiravanja, a prema postojećim zakonima još ne ulaze u kategoriju silovanja. Obuhvaćaju neželjena seksualna ponašanja iznuđena primjenom sile i/ili prijetnji, a uključuju fizički dodir s nasilnikom – neželjeni i prisilni dodiri intimnih dijelova tijela, seksualne aktivnosti izmanipulirane lažima, prijetnjama, pritiskom te prisiljavanje na masturbaciju.
3. Silovanje je najteži oblik seksualnog nasilja koji uključuje prisilnu vaginalnu, analnu i/ili oralnu penetraciju penisom, drugim dijelom tijela i/ili objektima. Ubraja se među izuzetno teška i  traumatska iskustva s teškim posljedicama za žrtve. S obzirom na počinitelja možemo razlikovati silovanje kao sastavni dio obiteljskog nasilja (silovanje u braku), silovanje u vezama/”na spoju”, silovanje nepoznate osobe, grupno silovanje, silovanje u oružanim sukobima i ratu.