U ponedjeljak, 30. oktobra 2023., u Centru za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu, u okviru projekt „University and Gender Mainstreaming – UNIGEM“ održana je promocija izdanja o ekonomiji brige i panel diskusiji.
Ovom prilikom promovirane su: “Polazna studija o ekonomiji brige”, “Feminizam i religija u 21. stoljeću” i “Etika brige u doba prekarnosti”.
Promotorice su bile profesorice dr. Jasna Kovačević, dr. Maja Arslanagić Kalajdžić i dr. Melika Husić Mehmedović, a moderatorica Kristina Ljevak.
Polazna studija o ekonomiji brige i njege u Bosni i Hercegovini (Pregled ključnih karakteristika, politika i programskih mogućnosti) “usmjerena je na ekonomiju brige i njege u Bosni i Hercegovini i daje pregled raspoloživih ključnih karakteristika, politika i programskih opcija. Cilj je izgraditi razumijevanje nesrazmjerne raspodjele odgovornosti za brigu i njegu kao izvora nejednakosti, uz fokus na spol/ rod, te time pomoći u pokretanju pozitivnih promjena koje će dovesti do pravednije raspodjele pružanja brige i njege u domaćinstvima i zajednicama i tako doprinijeti osnaživanju žena. Cilj je sačiniti dokaze za strategije i intervencije korištenjem ‘3R pristupa’, (engl. recognise, reduce and redistribute) koji pomaže u prepoznavanju, smanjenju i redistribuciji postojećeg neplaćenog posla njege unutar domaćinstva, zajednice (civilnog društva), tržišta (privatni sektor) i vlasti (unapređenjem pravne i institucionalne infrastrukture).”
Feminizam i religija u 21. stoljeću donosi šesnaest eseja i veliki broj različitih tema. “Razne autorice pišu o transformacijskim efektima komunikacijskih tehnologija, internetu, blogovima i društvenim medijima, poput Twittera i Facebooka, u zajednicama žena i muškaraca koji se bave religijom i feminizmom. Žene su izuzetno uključene u digitalni svijet jer dominiraju blogovima, a predstavljaju većinu ukupnih korisnika društvenih medija. Ti mediji razbijaju granice, komuniciraju globalno i preko brojnih podjela, a ženama dozvoljavaju da se bave različitim pitanjima polazeći od vlastitog iskustva.” Tako da se može reći da eseji predstavljeni u ovom Zborniku potiču da uvidimo “transformativne mogućnosti koje su, zahvaljujući tehnologiji društvenih medija, pružene ljudima, a posebno ženama.
Etika brige u doba prekarnosti pojašnjava da je “prekarnost” nezgodan pojam, jer imenuje prijetnju koja je stvarna i sveprisutna i sastoji se od mnogih elemenata ključnih za pojedinačno biće. Judith Butler opisuje prekarnost kao “politički inducirano stanje u kojem određene populacije pate zbog neuspješnih društvenih i ekonomskih mreža podrške i postaju diferencijalno izložene povredama, nasilju i smrti” (2010, 25). Štaviše, u svom uvodu u knjizi “State of Insecurity: Government of the Precarious”, Butler jasno daje do znanja u svom slaganju sa autoricom knjige, Isabell Lorey, da je ovo sveprisutno stanje dugoročna stvar: “Prekarnost nije prolazno ili epizodno stanje, već novi oblik regulacije koji razlikuje ovo historijsko vrijeme”. Prekarnost je “sama po sebi postala režim, hegemoni način na koji se nama upravlja i na koji sami upravljamo” (Lorey 2015, vii). U jednom smislu ovog pojma, svaki život je prekaran jer je, po definiciji, koncept života u jukstapoziciji sa smrti. Imati život znači postojati sa uvijek prisutnom mogućnošću smrti, kao i imati stalne uslove za preživljavanje. (…)
Knjige “Feminizam i religija u 21. stoljeću” i “Etika brige u doba prekarnosti” dostupe su putem linka http://www.tpo.ba/b/Publikacije.html, a “Polazna studija o ekonomiji brige i njege u Bosni i Hercegovini” putem linka https://eca.unwomen.org/sites/default/files/2023-05/20230522_Care%20Economy_Study_BHS.pdf
