Iako se kod mlađih generacija pokazuju pozitivne promjene u iskazivanju muškosti, i općenito rodnim ulogama u porodici i društvu, još su hegemonijski maskuliniteti uveliko prisutni u društvima Balkana, zaključili su učesnici i učesnica panela pod nazivom „Kako odgovoriti na toksičnu muškost“, održanog 08.03.2023. godine u 18:00 sati. Kao dio projekta UNIGEM, TPO fondacija i Univerzitetski gender resursni centar (UNIGeRC) Univerziteta u Sarajevu su povodom Međunarodnog dana žena organizirali ovaj događaj sa gostima iz BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije.
Moderator panela Adnan Rondić istaknuo je važnost razgovora o ovim temama, jer je primjetno da se u javnom diskursu događaju promjene širom svijeta koje pokazuju veliki porast nasilja nad ženama, što je rezultat kultivirane ili nametnute toksične muškosti.
Panelistica Jelena Ćeriman iz Beograda navela je da „u svakom društvu postoji normativ kako biti muškarac i žena, ali je problem to što svi ne mogu odgovoriti tim zahtjevima i normama, naprimjer, supresiranje emocija odnosno norma da muškarci ne iskazuju sve emocije. Potisnute emocije se onda modeliraju u nešto što je prihvatljivije, a to je bijes i nasilje.“ Dakle, pritisak da se bude muškarac u određenom normativu može voditi u agresiju i nasilje.
Siniša Bjeković iz Podgorice smatra da „o toksičnoj muškosti treba pričati svaki dan, jer se muškarci teško odriču usvojenih obrazaca ponašanja i kaže da u društvu imamo pogoršanje stanja, posebno u situacijama kada žena izađe iz zadate uloge i javni život.“
Ivan Ejub Kostić iz Beograda se osvrnuo na ulogu religijskih institucija koje imaju utjecaj na „nezdravo razumijevanje rodnih odnosa.“
Pavle Mijović iz Sarajeva se također osvrnuo na ulogu religije u promicanju prihvatljivih maskuliniteta i feminiteta i rekao da se u svijetu mogu vidjeti različita politička i religijska strujanja koja podstiču tradicionalne rodne modele. On, međutim, smatra da „vjerske zajednice imaju potencijal da humaniziraju društvo. Papa Franjo želi popraviti nepravde. Postavlja žene na čelo ministarstava i u sudove, kako bi malo razbio mušku hegemoniju koja stvara toksičnu klimu. Bog nije spolno određen, ali crkve treba da humaniziraju odnos prema čovjeku, ženama, manjinama.“
Srđan Dušanić iz Banja Luke, koji se bavio istraživanjima muškosti u BiH i regiji, iznio je neke podatke iz svojih istraživanja koji pokazuju blagi napredak, ali da i dalje i muškarci i žene imaju stereotipna shvaćanja o rodnim ulogama.
Stipe Nogalo iz Zagreba, koji radi sa mladim ljudima u Hrvatskoj, kaže da su vidljive promjene nakon niza edukacija sa mladićima iz srednjih škola, primjera radi, spremniji su dijeliti kućne poslove i sudjelovati u roditeljstvu. Međutim, on je naglasio i to da je hegemonijski maskulinitet potreban sustavu koji generira hijerarhijske odnose.
Jelena Ćeriman je još navela kako postoji čitav niz mehanizama ušutkivanja žena, ignoriranja njihovog rada, do toga da im se govori kako nisu dovoljno ambiciozne i poduzetne, a to spada u forme benevolentnog seksizma. Zbog toga je važno imenovati određene stvari, identificirati ih i onda mijenjati sistem.
Na kraju je Srđan Dušanić dodao da se stavovi mogu modificirati tako što će se mijenjati svaki pojedinac, da izgradi samopoštovanje, samopouzdanje i empatiju, što vodi u psihološku zrelost. Kada su ljudi zreli, vide da njihove rodne uloge nisu nepromjenljive već društveno konstruirane i da se mogu mijenjati.
Ivan Ejub Kostić je poručio da je važno istupati i u javnosti da se religijsko polje ne prepusti konzervativnim strujama, ali i da se prave alijanse s onima koji zagovaraju progresivnije ideje.
Siniša Bjeković je naglasio da valja imati na umu da svi nasilni delikti u osnovu imaju mržnju prema ženama i to nije zdravo stanje duha, zbog čega treba insistirati na tome da počinitelji budu strogo sankcionirani, ali i da se radi sa njima kako bi se mijenjali.
