Promocija knjige Ko se boji roda? Judith Butler okupila je u Zagrebu 04.12.2025 godine istaknute stručnjakinje i stručnjake iz prava, sociologije i religije koji su analizirali širi društveni značaj knjige i rastući utjecaj antirodnih pokreta u regiji i Evropi. Josip Hrgić, savjetnik u Uredu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Hrvatske, prof. dr. Biljana Kašić, i dr. sc. Jadranka Rebeka Anić, uz moderaciju prof.dr. Snježane Vasiljević su istakli da je u vremenu rastućih antirodnih pokreta potrebno ponovno ispričati priču o rodu – jasno, interdisciplinarno i argumentirano.
Josip Hrgić se osvrnuo na terminološke nedoumice pojmova spol i rod koje se koriste kao oružje protiv ravnopravnosti. Govoreći iz perspektive institucija, predstavio je uvide Ureda pravobraniteljice o primjeni zakona koji se tiču ravnopravnosti spolova. Naglasio je da je pravni okvir u Republici Hrvatskoj široko postavljen i formalno dobro definiran, ali se tek kroz sudsku praksu dodatno oblikuje i pojašnjava. Upravo tu nastaju i najveći izazovi. Poseban izazov predstavlja terminološka neusklađenost, koju antirodni akteri instrumentaliziraju kao oružje protiv rodne ravnopravnosti. Zaključio je da „Neke institucije imaju stvarne dvojbe kako se postaviti prema rodnim pitanjima, pa Ured vrlo često djeluje kao korektivni mehanizam…Ključna je građanska pismenost: ljudi moraju znati kome se obratiti i gdje potražiti zaštitu“.
Biljana Kašić je govorila o antirodnim pokretima kao novoj formi totalitarizma, istaknuvši Butlerina knjiga dolazi u presudnom trenutku, jer ne samo da dijagnosticira suvremene polarizacije nego i nudi argumentirane načine otpora višestrukim i sinkroniziranim napadima antirodnih aktera koji nas žele vratiti u predmoderne i strogo patrijarhalne obrasce. Kašić je pohvalila to što je knjiga prevedena i publicirana samo godinu dana nakon što se pojavila 2024. godine zaključila da „ova knjiga istražuje antirodni fenomen gotovo detektivski – koristeći historijsku, sociološku i humanističku analizu da ga rasklopi do temelja“.
Upozorila je da antirodni pokreti šire anksioznost, strah i cenzuru, derogiraju i brišu ženska prava i prava LGBTIQ osoba, koriste mimikriju i „konzervativno prosvjetiteljstvo“ kao strategije uvjeravanja, rade na repatrijarhalizaciji društva, proizvode političku kulturu iscrpljivanja u „vremenima post-istine“, gdje je neznanje poželjno. „Rod u antirodnim narativima postaje demonski konstrukt, metaforičko mjesto svih strahova. To je oblik novog totalitarizma. Moramo mu se suprotstaviti argumentima i ova knjiga nam ih daje“, zaključila je Kašić.
Jadranka Rebeka Anić je govorila o teološkoj lijenosti i konstrukciji ‘rodne ideologije’, ističući da crkvene strukture često pokazuju intelektualnu tromost i otpor prema promjenama, uključujući i one koje se tiču rodne ravnopravnosti. Judith Butler u knjizi nudi tri važna pristupa razumijevanju antirodnih narativa:
Prvi je analizirati kako teolozi pogrešno tumače rod i zašto dolazi do tih pogrešnih interpretacija. Drugi, istražiti historijski razvoj antirodnog pokreta – u sekularnom i u religijskom diskursu i treći shvatiti antirodni pokret kao psihosocijalni fenomen, kao fantazmatske scene. To znači shvatiti na koji se način suvremeni strahovi i anksioznosti zbog egzistencijalni problema, transformiraju i konstituiraju u monolit nazvan rodna ideologija i kako se njima manipulira u političke svrhe. Argumentirano suočavanje s antirodnim pokretom je gotovo nemoguće zbog intelektualne arogancije njenih zastupnika, odbijanja čitanja savremene literature i redukcije kompleksnih društvenih pitanja na populistička, „zdravorazumska“ rješenja.
Anić je podsjetila da je rod kompleksna kategorija koja obuhvata odnose moći, društvene uloge i činidbene dimenzije identiteta.
Svi govornici/e složili su se da je u vremenu rastućih antirodnih pokreta potrebno ponovno ispričati priču o rodu, jasno, interdisciplinarno i argumentirano. Knjiga Ko se boji roda? pruža upravo takav okvir: razotkriva manipulacije, nudi teorijske alate i poziva na odgovoran društveni dijalog. Promocija je završila porukom da napadi na rod nisu samo napadi na teorijske koncepte, već izravni napadi na slobodu, društvenu jednakost i ljudska prava svih građana/ki. Upravo zato, razumijevanje roda postaje ključno za očuvanje demokratskih vrijednosti.
